Dojenje je, za mnoge mame, jedna od najljepših faza i zahtjevnijih izazova u postpartumu.
Osim što dojenje pruža neophodne hranjive tvari koje su bebi potrebne za rast i razvoj, ono također pridonosi uspostavljanju emocionalne povezanosti između mame i bebe.
U ovom ćemo blogu objasniti koji to fiziološki procesi stoje iza dojenja, što je isključivo dojenje na zahtjev, koji su benefiti i izazovi dojenja te koji sve položaji dojenja postoje.
Kako izgleda fiziološki proces dojenja?
Priprema za dojenje počinje već u trudnoći kad dojke mijenjaju svoju veličinu i oblik, a areole postaju tamnije. U trudnoći, između 16. i 22. tjedna, također počinje i stvaranje kolostruma, prvog majčinog mlijeka.
Dojenje je fiziološki proces koji uključuje proizvodnju mlijeka u mliječnim žlijezdama, njegovo otpuštanje te sisanje od strane djeteta.
Mlijeko se u maminim dojkama stvara na temelju načela ponude i potražnje: dojke stvaraju onoliko mlijeka koliko dijete traži pri čemu se mlijeko najbrže stvara onda kada su dojke “prazne”.
- Jedan od čestih mitova vezanih za dojenje je da se odgađanjem podoja stvara veća količina mlijeka. U stvarnosti se takvim pristupom već za dan ili dva količina mlijeka smanjuje.
- Svaki podoj mozak percipira kao signal da je potrebno stvoriti dodatne količine mlijeka.
Za proizvodnju mlijeka je zadužen hormon prolaktin dok se otpuštanje mlijeka, njegovo istiskanje u kanaliće s ciljem dolaska do bradavica, odvija pod utjecajem hormona oksitocina. Neke mame mogu osjetiti taj “refleks otpuštanja mlijeka” kao probadanje u dojci, peckanje i žarenje nekoliko minuta nakon što dijete počne s podojem.
Nakon što je mlijeko proizvedeno i otpušteno, zadnji korak je da ga dijete posiše, a upravo sisanje mlijeka stimulira njegovu proizvodnju.
Što je isključivo dojenje na zahtjev?
Isključivo dojenje na zahtjev podrazumijeva da se beba hrani isključivo majčinim mlijekom, bez uvođenja drugih tekućina i/ili hrane, i to u skladu s bebinim potrebama (zahtjevima), odnosno svaki put kada ona za to daje znakove.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci bebinog života nakon čega bi trebao uslijediti nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu.
Pristup isključivog dojenja na zahtjev omogućava dojenje koje je prilagođeno potrebama djeteta uz uvijek dostupnu dojku kao izvor hrane i tekućine za bebe. Neke od prednosti ovakvog pristupa su da beba, najčešće, dobiva optimalnu količinu mlijeka, održava se “dobar sustav” dojenja jer učestalo dojenje povećava proizvodnju mlijeka te se potiče snažna veza između mame i bebe.
Koje su prednosti dojenja za mamu i za bebu?
Brojne su prednosti koje dojenje ima za bebu, ali i za mamu.
Prednosti dojenja za bebu
Majčino mlijeko sadrži sve potrebne hranjive tvari za bebin rast i razvoj uključujući vitamine, minerale, bjelančevine i masnoće koje se prilagođavaju bebinim potrebama.
Prvo mlijeko kojeg mama proizvodi i kojeg dijete siše, kolostrum, ima visoku energetsku vrijednost, a brojni ga smatraju i “prvim cjepivom” i lijekom – kroz kolostrum beba od mame prima antitijela koja je štite od mogućih bolesti, a ova vrsta mlijeka stvara i zaštitni sloj na sluznici bebinog želuca i crijeva.
Ostale vrste majčinog mlijeka, prijelazno i trajno, također doprinose bebinom imunitetu zahvaljujući antitijelima koje od mame prima putem mlijeka.
Osim brojnih benefita koje dojenje ima za bebino zdravlje, ono može doprinijeti bebinom mentalnom i emocionalnom razvoju – kroz dojenje mama i beba jačaju svoju emocionalnu povezanost što zauzvrat može promicati osjećaj sigurnosti
Prednosti dojenja za mamu
Dojenje mami može omogućiti brži oporavak od poroda zahvaljujući hormonu oksitocinu koji se otpušta tijekom dojenja. Jedna od uloga ovog hormona, nakon poroda, jest da doprisni kontrakcijama maternice što zauzvrat pridnosi njezinom vraćanju na prvobitnu veličinu, a može smanjiti i krvarenje nakon poroda.
Također, dojenje može pomoći mami u gubitku kilograma nakon poroda budući da dojenjem mama, u prosjeku, troši dodatnih 500 kalorija dnevno.
Mame koje doje barem šest mjeseci mogu imati manji rizik od razvoja određenih vrsta raka (npr. raka dojke i raka jajnika) te razvoja određenih bolesti (npr. osteoporoze).
Kao i kod beba, dojenje kod mama također pridonosi jačanju povezanosti između nje i njezinog novog malog klupka ljubavi!
Za razliku od korištenja adaptiranog mlijeka, dojenje je besplatno što može pozitivno utjecati na budžet kućanstva 🙂
Savjeti za dojenje
Evo i nekoliko savjeta koji bi ti mogli biti od koristi na tvojem putu dojenja.
S dojenjem počni čim prije
Idealno vrijeme za početak dojenje, odnosno prvi podoj, jest tijekom zlatnog sata – tijekom prvog sata bebinog života kada mama i beba, i tata, nesmetano provode u zajedničkom kontaktu koža na kožu.
Prvi podoj koji se dogodi unutar prvih sati nakon poroda omogućava bebi da se poveže s mamom, primi hvalevrijedan kolostrum te pomaže u proizvodnji mlijeka.
Pripazi da beba tijekom dojenja ima pravilan hvat
Pravilan hvat dojke tijekom dojenja iznimno je bitan i za bebu i za mamu.
Pravilan hvat moguće je prepoznati prema nekoliko karakteristika: beba je uhvatila bradavicu i veći dio areole, brada je utisnuta u dojku, nosić je također utisnut u dojku ili je od nje udaljen 1-2 milimetara, usnice su izvrnute prema van, podoj nije bolan (izuzev prvih 30-60 sekundi), a beba ritmično siše i nema zvuka “coktanja”.
Ne boj se pitati za pomoć
U rodilištu možeš pitati sestre da ti pomogu s dojenjem. Možeš se obratiti i svojim cimericama te ekipi “Izvana” poput mame, prijateljice, kume, itd.
Uz to, danas postoje i specijalizirane savjetnice za dojenje, a Udruga Roda ima SOS telefon za dojenje (016177520 / 0912277220) radnim danom od 17 do 20 sati te vikendom od 15 do 20 sati.
Pij dovoljno tekućine i odmaraj se
Dojenje zahtjeva energiju pa je važno da ostaneš hidrirana i da se dovoljno odmaraš.
Samo hrabro!
